Šta je do sada urađeno na provođenju Reformske agende u Federaciji BiH?
– Reformska agenda je sačinjena od šest ključnih sektora, od kojih svaki podrazumijeva niz mjera za socijalno-ekonomske reforme: Javne finansije, oporezivanje i fiskalna stabilnost, Poslovna klima i konkurentnost, Tržište rada, Reforma socijalne zaštite i penzionog sistema, Vladavina prava i dobro upravljanje, te Reforma javne uprave.
Vlada Federacije BiH dala je saglasnost za provedbu aktivnosti koje definiše Akcioni plan 2015 – 2018. za provođenje Reformske agende. Akcioni plan definiše precizne aktivnosti, izvršioce i rokove za realizaciju ciljeva iz ovog strateškog dokumenta. Kroz 61 aktivnost koju treba provesti u naredne tri godine, Vlada FBiH jasno je preuzela svoj dio odgovornosti za ovaj posao. U ovom dokumentu, federalna Vlada je, taksativno, po mjerama, odredila nosioce aktivnosti, period u kojem se ona provodi i kada se mogu očekivati rezultati. Do kraja 2015. godine u potpunosti je provedeno 13 aktivnosti. Već početkom ove godine usvojen je i Zakon o porezu na dobit, što predstavlja 14. mjeru iz Akcionog plana.
Konkretnije, u brojkama, a u kontekstu makroekonomskih pokazatelja, zabilježen je porast neto broja zaposlenih od 9.053 u periodu 31. 3 – 31. 12. 2015, dok je rast prihoda od direktnih poreza 2,6, odnosno 3,4 posto od indirektnih poreza. Nakon što se obrade svi podaci, očekivani rast realnog BDP-a u 2015. godini je 2 do 2,2, uz projekciju da će taj rast dostići 3 posto u ovoj godini.
Kakve konkretne promjene u životima građana donose mjere reformi?
– Navedeni statistički pokazatelji počinju ukazivati na porast privredne aktivnosti. Reforme su srednjoročnog karaktera, te konkretne efekte u punom kapacitetu očekujemo u naredne dvije do četiri godine. U ovom trenutku je važno da je započet proces ekonomskog oporavka i da imamo pozitivna kretanja makroekonomskih parametara.
Cijeli intervju pročitajte u printanom izdanju Oslobođenja, datum: 13.03.2016.