Borba protiv sive ekonomije je u Vladi FBiH multisektorska aktivnost na kojoj gotovo sva ministarstva rade u svom sektoru i sa mjerama koje imaju na raspolaganju. Naime, prema Reformskoj agendi borba protiv sive ekonomije je jedan od način da se budžet efikasnije puni.
„Povećanje javnih prihoda će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem poreske baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem poreskih oslobađanja i unaprijeđenjem rada poreskih uprava. Ukoliko se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine, dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru s MMF-om, na osnovu detaljnih procjena, na sastanku na visokoj razini“, stoji u Agendi.
Istovremeno, prema istraživanjima Udruženja poslodavaca u FBiH glavni pokretači neformalne ekonomije u BiH su porezi i doprinosi za socijalno osiguranje, porezni moral, kvalitet državnih institucija i intenzitet regulacije tržišta rada, te neizgrađenost političko-institucionalnog poretka ili slabo djelovanje institucija, nepostojanje zakona, korupcija.
Prema procjenama Vlade FBiH i analizama međunarodnih finansijskih institucija, siva ekonomija u BiH godišnje iznosi oko tri milijarde dolara što je skoro petina ukupnog BDP zemlje, a više od 40 posto ekonomskih aktivnosti u državi se odvija u sivoj zoni s tim da samo u FBiH na crno radi 120.000 ljudi.
U ovom kontekstu Reformska agenda u cjelini je usmjerena na smanjenje korupcije kroz osiguranje boljeg i pravednijeg procesa javnih nabavki, bolju naplatu javnih prihoda, te izmjene poreznog sustava usmjerene na veće zahvaćanje dohotka bogatijih uz smanjivanje zahvaćanja dohotka siromašnijih.
Kada se govori o proširenju poreskog obuhvata to ne znači povećanje poreza na doprinose već uvođenje u sistem obveznika koji do sada nisu izmirivali svoje poreske obaveze. Bitno za naglasiti je da se proširenjem poreske baze otvara mogućnost za dugoročno smanjenje poreza na doprinose, što bi potaklo otvaranje novih radnih mjesta.
U 2015. Vlada je imenovala Radnu grupu koja je predstavila modele za ublažavanje sive ekonomije i stimuliranje prvog zaposlenja kroz Uredbu o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju. Predloženi model predviđa zakonska rješenja koja će regulirati rad neregistrovanih firmi koje vrše pravni promet. Istovremeno je usvojen i Zakon o doprinosima koji predviđa preferencijalni sistem za niskoakumulativne djelatnosti – tekstil, koža i obuća, rudnici uglja, stari zanati, taksisti, pijačni radnici. Donesena je odluka da se poticaji u poljoprivredi veći od 5.000 KM dodjeljuju samo registrovanim subjektima, a Socioekonomsko vijeće razmatra odluku o kažnjavanju poslodavaca u iznosu od 5.000 KM za svakog neprijavljenog i neosiguranog radnika.
Na terenu se već provode intenzivne aktivnosti kontrole rada na crno i u Upravi za inspekcijske posalove FBiH kažu da rade veoma intenzivno i da su u kratkom vremenskom roku otkrili veliki broj neprijavljenih radnika. Ilustracije radi, samo u kantonu Sarajevo među 442 kontrolisana radnika zatečeno je njih 60 koji nisu prijavljeni, saopštila je Uprava za inspekcijske poslove FBiH.
Ekonomski ekspert Vjekoslav Domljan upozorava da neformalna konkurencija duži niz godina predstavlja jednu od tri glavne prepreke poslovanju firmi u svim zemljama u kojima postoji, pa tako i u BiH, te da se oko 44 posto bh- firmi susreće s neformalnom konkurencijom s tim da je ona izraženija u FBIH nego u RS. Pojašnjenja radi, preduzeća koja posluju sa radnicima koji rade na crno, koja plaćaju doprinose samo na dio ličnog dohotka radnika i slično, imaju jeftinije poslovanje, ali ugrožavaju cijeli sistem i nisu zdrava konkurencija.
Prema analizama Udruženja poslodavaca u FBiH 19,4% preduzeća se stalno sreće sa neformalnom konkurencijom, 45% ponekad, 28,4% često, a tek 5,4% nikada, dok 1,8% smatra da to nije važno.
„U borbi protiv sive ekonomije priroritet trebaju biti pojednostavljene procedure plaćanja poreza, porezni obveznik mora biti tretiran kao partner u ugovoru, mini i midi poslovi kao i sezonski radnici moraju imati povoljniji porezni tretman. Poslodavce i radnike koji pristaju na neformalne aktivnosti treba kažnjavati, neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga mora biti zaustavljeno, inspekcija mora biti ojačana kao i kontrola uvoza“, kaže Domljan i naglašava da mora biti zaustavljena zloupotreba minimalne plate, jer trenutno u BiH oko 200.000 ljudi zvanično prima minimalnu platu.