Od tri mlade osobe u BIH, dvije traže posao!
Prema Anketi radne snage Agencije za statistiku u BiH (www.bhas.ba) iz 2015. godine, 79.000 je nezaposleno, odnosno traži posao. To znači da stopa nezaposlenosti mladih iznosi 62,2%
Nezaposlenost mladih je, prema sveopćoj ocjeni, jedan od najtežih problema s kojim se suočava Bosna i Hercegovina.
Prema Anketi radne snage iz 2015. godine, 79.000 mladih (uzrasta 15-24 godine) je nezaposleno, odnosno traži posao. To znači da stopa nezaposlenosti mladih iznosi 62,2%.
Jednostavno kazano, od tri mlade osobe na tržištu rada, jedna je zaposlena, a dvije traže posao! Naime, stopa nezaposlenosti mladih, uzrasta 15 do 24 godina, bila je u BiH i prije globalne/euro krize iznimno visoka. No, skočila je sa 47,5% u 2008. na 62,2% u 2015. god. To je 4,5 puta više od globalnog prosjeka. Viša je i 2,5 puta od prosjeka regije koja ima najvišu stopu nezaposlenosti mladeži na svijetu, a to je regija Bliskog istoka.
Još gore, stopu bi trebalo i korigirati, i to naviše!
Naime, jedan broj mladih ljudi se povukao iz radne snage, pa nisu evidentirani kao nezaposleni. Ne traže posao, jer ga, prema njihovu mišljenju, ne mogu naći. U engleskom jeziku termin za takve osobe je NEET (not in education, employment or training). Ta NEET populacija uključena je u bh. statistici radne snage u kategoriju obeshrabreni.
Neki od mladih produžavaju obrazovanje, iako to stvarno ne žele. Obrazovanje im služi kao štit od nezaposlenosti, mada ono u izvjesnoj mjeri poboljšava šanse za dobivanje posla.
To je maskirana nezaposlenost, tj. odloženi ulazak u radnu snagu i tržište rada. Mladi koriste upis u škole i fakultete kao tampon zonu. Imaju status učenika/studenta, ponekad istodobno radeći nepuno radno vrijeme i/ili tražeći posao s punim radnim vremenom, ili tek ‘kupuju’ vrijeme. Sve u svemu, anketna stopa od 62,2% niža je od stvarne stope nezaposlenosti mladih.
Ekonomski analitičar profesor Vjekoslav Domljan preporučuje da je potrebno za ruralna područja obezbijediti poslovnu infrastrukturu poput akceleratora koji daju paket-podršku – od finansijske, preko obrazovne do tehničke i zajedničku opremu za proizvodnju za više korisnika kao, primjerice, jedan riper i jedan traktor koji bi pripremali zemljište za sadnju ljekovitog bilja za cijelu jednu regiju.
“Treba identificirati lidere razvoja za svaku regiju i to dva ili tri proizvođača; napraviti lokalne paktove za zapošljavanje u koje bi bili uvezani vlasti, preduzeće, škola te lokalne i strane agencije za razvoj; formirati trening-centre i centre izvrsnosti, iznjedriti niz malih preduzeća koja zapošljavaju i razviti sedam do osam tehnopolisa”, sugeriše Domijan.
Centri civilnih inicijativa u BiH u junu 2016. godine upozoravaju da je stopa registrovane nezaposlenosti 43,8% dok je prema podacima Current population survey ta stopa 28%, te da je u martu 2015. broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 550.095.
“Zabilježen je blagi pozitivni pomak. U periodu od donošenja Agende do danas, odnosno od avgusta 2015. do mart 2016., stopa zaposlenosti u FBiH porasla je za 1,1%, a u RS za 0,9%. Više od polovine radno sposobnih nisu na tržištu rada. Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je zabrinjavajuće nizak, tek 48% što znači da pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije na legalnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne ili boračke zaštite ili u zoni sive ekonomije ili u zoni socijalne isključenosti. Ovako visoka stopa neaktivnog stanovništva najviša je u Evropi”, upozoravaju iz CCI-ja.
“Izuzetno smo ponosni na Uredbu o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju. Prvi put nakon rata jedna vlada je ozbiljno pristupila problemu nezaposlenosti mladih i s programom od 50 miliona KM distribuiranih putem kantonalnih zavoda za zapošljavanje prikupila oko 6,5 hiljada prijava. U narednih nekoliko mjeseci, oko sedam hiljada mladih ljudi bit će zaposleno, te steći neophodno radno iskustvo ili se razviti u smjeru poduzetništva. S obzirom na rezultate Uredbe, Vlada ima namjeru nastaviti sa ovom vrstom aktivnih mjera zapošljavanja i u narednim godinama”, kazao je Novalić u maju prilikom jednog od niza susreta sa studentima.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u aprilu 2016. godine, broj zaposlenih u BiH iznosio je 724.208. Prema podacima iste Agencije, 16 mjeseci ranije, dakle u januaru 2015. godine, broj zaposlenih u BiH iznosio je 706.971. To znači da je broj zaposlenih tokom posljednjih 16 mjeseci povećan za 17.237, odnosno više od 1.000 radnika mjesečno.
Istovremeno, 31.05.2016. u BiH je bilo 518.857 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja što je u odnosu na prethodni mjesec manje za 5.204 osoba ili za 0,99%.
“Nezaposlenost se smanjila u FBiH za 4.548 osoba ili 1,20%, u RD za 548 osoba ili 0,41% i u Brčko distriktu BiH za 108 osoba ili 0,93%”, stoji na web-strani Agencije za zapošljavanje u BiH.
Istovremeno, prema podacima ZZZ FBiH, broj nezaposlenih u FBiH je od januara do kraja maja 2016. godine pao sa 390.738 na 373.378.
Za sada bi Zavod za zapošljavanje trebao zaključiti ugovore sa 1.692 preduzeća i 2.217 fizičkih lica koji su se prijavili zaključno sa 22. aprila 2016. United Nations Economic Commission for EuropeDno obrasca
Zavodi i agencije za zapošljavanje pojašnjavaju da su razlozi što proces zapošljavanja u BiH ne može biti intenzivniji ti što veliki broj ljudi evidentiranih u bazi nezaposlenih ima neadekvatnu stručnu spremu i znanja neusklađena sa potrebama tržišta, što postojeći zakoni o radu u značajnoj mjeri ne odražavaju društvene i ekonomske odnose u BiH i u pojedinim odredbama su kontradiktorni sa drugim zakonima i u nekim odredbama nejasni i nedovoljno fleksibilni, to što kultura kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga nije dovoljno razvijena i često je opterećena nerealnim zahtjevima socijalnih partnera. Zbog ovog pobrojanog najavljuju uvođenje shema podrške za tražioce prvog zaposlenja, obeshrabrivanju rada u sivoj ekonomiji uključujući i sprečavanja prijava nižeg dohotka kao osnova za obračun i plaćanje poreza i doprinosa, ali je u saradnji sa MMF-om i Svjetskom bankom u pripremi i niz drugih izmjena.
Izvori: www.arz.gov.ba