Bosna i Hercegovina i dalje ima najlošiji rezultat kada je u pitanje osnivanje novih preduzeća mjereno na 1.000 ljudi sposobnih za rada – 0,1! Prema istraživanjima Svjetske banke, ovaj broj je u Crnoj Gori 6,8, u Bugarskoj 8,9 u Estoniji 16,1. Istovremeno BiH je po uslovima započinjanja poslovanja (Starting a business) 175-ta na listi 189 zemalja, a to znači da ni u jednoj europskoj ili tranzicijskoj ekonomije nije teže početi biznis nego u BiH. Mladi ljudi nedavno okupljeni na jednoj tribini o započinjanju vlastitog biznisa kažu da imaju ideje i želje, ali da nemaju novca i da cijela procedura za pokretanje biznisa predugo traje i da je složena.
I dok su u Republici Srpskoj još krajem 2013. godine uveli jednošalterski sistem registracije firmi i već prvog dana primjene novog načina rada za 3 sata dobili 20 zahtjeva za registraciju i preregistraciju firmi. U FBiH taj proces još uvijek traje i vlada aktivno radi na uspostavljanju one stop shopa koji bi značajno olakšao prve korake prilikom pokretanje biznisa. Podsjećanja radi, Zakon o stečaju koji bi uveo i predstečaj te uspostavljanje one-stop-shop tačaka za registraciju preduzeća u svakoj opštini u Federaciji BiH samo su neki od potrebnih koraka predviđenih Reformskom agendom.
Nedavno je i Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) od izvršnih vlasti u BiH (ili vlada na svim nivoima) zatražila izmjenu zakona koji se tiču izvršnog postupka, uspostavu one-stop-shopa ili servisa koji pruža sve usluge vezane za pokretanje poslovne aktivnosti na jednom mjestu, te formiranje privrednih sudova. FIPA je zapravo Vijeću ministara BiH predala listu sa 41 preporukom za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH koje će biti dostavljene nadležnim entitetskim institucijama. Te preporuke se odnose na unapređenje stanja u 23 oblasti uključujući indirektne poreze, akcize, javne nabavke, javno-privatno partnerstvo, uklanjanje administrativnih prepreka za biznis, povezivanje tržišta rada i obrazovanja, registraciju privrednih društava, radne odnose, zapošljavanje stranaca, stečaj, socijalna davanja, stvarno pravo, privredne sporove, izvršni postupak, uređivanje tržišta naftnih derivata, bolju koordinaciju vlasti i otklanjanje kolizije propisa i njihovu dosljednu primjenu. Preporuke su nastale na osnovu razgovora u 70 kompanija koje djeluju u BiH.
No predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić tvrdi da su efekti dosadašnje provedbe reformske agende u poslovnom sektoru vrlo pozitivni i da je poslovno okruženje značajno unaprijeđeno.
“Anketirali smo 63 menadžera stranih kompanija i više od 80% njih se izjasnilo da primjećuju značajne pomake i da su na bazi mjera koje provodimo i snažnog opredjeljenja da provedemo te mjere, 77% je njih odlučilo da kreira nova radna mjesta i da u naredne tri godine te 63 kompanije prime 2.000 – 2.500 novih radnika. To govori o stvaranju novog ambijenta. Svi vitalni ekonomski parametri BiH značajno porasli i veći su nego što su to parametri u poređenju sa zemljama u regiji i to govori da Reformska agenda daje vrlo ozbiljne rezultate u smislu ekonomskog razvoja, povećanja izvoza, jačanju industrijske proizvodnje i povećanju broja zaposlenih”, kaže Zvizdić.
I ekonomski ekspert, profesor Vjekoslav Domijan upozorava da broj procedura za registraciju preduzeća treba smanjiti s 12 na jednu, broj dana za osnivanje sa 67 na 0.5 (kao što je primjer na Novom Zelandu ) te smanjiti troškove osnivanja. Pojašnjava da vlade trebaju olakšati ulazak u poslovnu aktivnost, obezbjediti lakši pristup kapitalu i lak pristup pravdi, te podršku započinjanju biznisa kao što su biznis inkubatori ili akceleratori, tehnološki parkovi i slično; da treba olakšati izlaazk iz djelatnosti tako što treba donijeti kvalitetan zakon o stečakju i likvidaciji, uspostaviti brze i efikasne sudove, omogućiti lak ulazak investitora u bankrotiralo poduzeće, doeducirati stečajne upravnike.
“Treba ojačati inspekcije, obezbijediti mogućnost lake medijacije u slučaju spora da bi se izbjegli troškovi i vrijeme zbog odlaska na sud, osigurati pristup kapitalu, uspostaviti efikasnu poreznu administraciju i obezbjediti da tržište djeluje efikasno, te učiniti da radna snaga bude obrazovana i profesionalna, a da poduzetnici poštuju odredbe konvencija koja je BiH potpisala, radno zakonodavstvo i slično”, kaže Domijan. Upozorava i da je jako važno stopu rasta ekonomije podići na barem 5% godišnje.
«Za to su potrebne snažne investicije koje nije moguće osigurati bez smanjenja kamatne stope. Kad bi se kamatna stopa smanjila, lako bi se aktualni višak bankovnih sredstava pretvorio u manjak, ali to je najteže u ekonomiji. Ono se može osigurati smanjenjem rizika ili uvođenjem novih financijskih institucija i instrumenata. Jedino se tako mogu natjerati banke da snize kamatne stope. Izmjene zakona o bankama FBiH su planirane i njima treba ukinuti dio koji kaže da u FBiH samo banke mogu postojati kao depozitno-kreditne institucije jer je to ispod civilizacijske razine, čak i razine komunističke BiH», kaže Domljan i predlaže emisije obveznica elektroprivreda, parcijalnu privatizaciju razvojnih banaka, tazvoj štedionica i štedno-kreditnih zadruga i «labavljenje» ortodoksnog currency bord-a.
Reformska agenda za reforme poslovnog okruženja predviđa: nove zakone o privrednim društvima i direktnim stranim ulaganjima i pojednostavljenje i automatizovanje registracije poslovnih subjekata; ubrzanje procedure za pribavljanje građevinskih dozvola i priključaka za struju; olakšanje izvoza nastavkom reformi inspekcija i jačanjem nacionalne kontrole kvaliteta, usklađene u skladu s zahtjevima EU; ispitivanje izvodljivost provođenja fiskalno održivih javno-privatnih partnerstva i ostvarivanja većeg učešća privatnog sektora u razvoju infrastrukture. Predviđa i da svi nivoi vlasti sačine i objave sveobuhvatan popis parafiskalnih nameta u cilju osiguravanja njihove transparentnosti i smanjenja u skladu sa podjelom nadležnosti. Reformskom agendom su i zadati i bolji zakoni i prakse za zaštitu investitora uključujući bolje korporativno upravljanje, osnažene prakse upravljanja rizikom radi poboljšanja pristupa finansijama, posebno za nova preduzeća, bolju zaštitu manjinskih dioničara i efikasnije okvire za insolventnost izmjenom zakona o stečaju kojim će se uvesti novi institut – predstečajni postupak s ciljem finansijskog restrukturiranja dužnika kako bi se izbjegao stečaj u cilju očuvanja radnih mjesta i nastavak obavljanja osnovne djelatnosti privrednog društva. U ovom dokumentu stoji da će oba entiteta, kantoni i Brčko Distrikt će izvršiti reviziju svog stečajnog zakonodavstva u cilju skraćivanja stečajnog postupka, a da će u FBiH biti osnovani privredni sudovi.
Da može bolje dokaz su opštine Teslić, Tešanj i Žepče koje je 2014. godine Financial Times proglasio područjem poslovne izvrsnosti (BEAR) s izuzetno dinamičnim privatnim sektorom i svrstao među 10 najboljih destinacija za ulaganje u Evropi.
Načelnik opštine Tešanj Suad Huskić kaže da je u 2015. godini u ovoj opštini bilo 2,2 radnika na jednog penzionera dok je taj broj na nivou BiH oko 1,1 radnik na jednog penzionera.
“Možemo reći da je u posljednje četiri godine broj poslovnih subjekata porastao za 10% i sada ih je oko 2.500, broj zaposlenih je porastao za 23% što je više od 2.000 novih radnih mjesta. Izvoz je u posljednjih 5 godina stalno rastao a ukupno je povećan za više od 80%. Izvozimo u oko 60 zemalja u svijetu. Nekad je teško i pobrojati sve ono što se proizvodi u Tešnju: odjevni predmeti kao što su čarape, hlače, modna obuća, jakne, odjeća za motocikliste, bicikliste, radna i policijska odijela, odjevni predmeti od kože…, prehrana, mineralne vode, konditorski proizvodi, pileće meso i prerađevine, gljive…, dijelovi za automobile i kamione kao što su filteri, pumpe, kočioni elementi, svjećice, kamionske prikolice…, ali i namještaj i tako dalje. Iz Tešnja se uspješno trguje naftnim derivatima, metalom, ljudski i finansijski potencijal je već aktivno prisutan u razvoju drugih općina kroz vrlo značajne akvizicije i investicije u Visokom, Travniku, Doboju, Sarajevu i tako dalje Ipak, Tešanj se najviše može pohvaliti vrijednim i odgovornim ljudima, od radnika do menadžera i vlasnika”, pojasnio je Huskić i naglašava da im je u Tešnju najviše pomoglo to što su davno shvatili da nemaju vremena čekati da problem riješi neko “odozgo” ili neko “sa strane” jer će ti neki ili zakasniti ili neće nikada uraditi to što je potrebno i očekivano.
Izvori: FIPA, www.fipa.gov.ba