Kategorija: Nezaposlenost

Što egzotičnije, to bolje…

 

Banjalučanka Milka Tamamović godinama se bavi uzgojem organskog egzotičnog voća i povrća koje uspijeva na našem području. Njene proizvode možete naći na Facebooku pod imenom “Organiko”, a između ostalog proizvodi razne vrste batata (slatkog krompira), kivano, plavi krompir, čili paprike, nekoliko starih sorti kukuruza…

 

Milka Tamamović kaže da se zadnjih dvadeset godina interesuje za ekološko gajenje biljaka, a toliko traje I njena ljubav prema neobičnim i egzotičnim biljkama.

 

 

“To je nešto što ne možemo naći u ponudi na našim pijacama, gdje je sve prilično oskudno. Na pijacama se prodaje 4-5 vrsta paradajza i paprika, 2 sorte pasulja, nekoliko sorti krompira i to je sve od uvoznog holanskog sjemena. Što se tiče luka i kupusa mi poznajemo 3-4 vrste, a i ostala ponuda nam je oskudna. Imajući to u vidu, kao i želju da sama probam više vrsta jestivog bilja počela sam sama da uzgajam neobično voće i povrće. Sjemena sam donosila sa putovanja, kupovala sam ga putem interneta, mijenjala i lagano skupljala”, priča za BUKU Milka Tamamović.

 

Ona kaže da sada proizvodi voće i povrće uglavnom za potrebe njene porodice, ali ima i nekoliko kultura koje prodaje poput batata, tikve kivano, plavog krompira, čili paprika, starih sorti kukuruza (crni, sivi, šareni), stevie, nekoliko vrsta pasulja i celera, kao i raznih salata, poput mini salate raznih boja, oblika I ukusa.

 

 

“Da imam bolje uslove, više zemlje, plastenik i minimum mehanizacije bilo  bi  tu  još puno  puno  biljaka”, priča Milka T. i dodaje da su u njenom vrtu boljke sa  svih  strana  svijeta, iz Rusije, Ukrajine, Avganistana, Istočne Azije, Kine, Koreje, Perua, Meksika, Italije, Francuske, Indokine, kao i iz raznih afričkih zemalja.

 

 

ODLIČNI USLOVI ZA GAJENJE VOĆA I POVRĆA

 

Milka kaže da mi imamo odlične uslove za gajenje raznih biljaka, jer imamo četiri godišnja doba, različite vrste zemlje i različite nadmorske visine što  daje  puno  mogućnosti.

 

“Hercegovina je pravi mali raj samo da ima volje mi bismo mogli da proizvodimo sve za potrebe našeg stanovništva i da prestanemo da uvozimo voće i povrće, ali i da značajno izvozimo, da budemo bašta za cijelu  Evropu i da mnoge zemlje snabdijevamo mnogim količinama voće i povrća koje se uvoze iz tropskih zemalja”, ističe naša sagovornica.

 

 

Milka Tamamović kaže da na našoj zemlji možemo gajiti na stotine lisnatih  biljaka, raznih kupusnjača i  salata, desetine sorti dinja, lubenica, paradjza, zatim mnogo vrsta voća, jer za  njih  treba  malo  više  vremena, ali i to nije problem jer vrijeme  prođe,  a  voće  ostaje. Kao zanimljive izdvaja kaki  jabuke, nachi kruške, kivi, asemina banana, papaja, guava, marakuja, a goji  će uskoro  postati  domaće  voće, jer  ih  ljudi  masovno sade. Tu su i višegodišnje biljke  kao  što je  rabarbara, šparoga i druge.

 

Kako Milka gaji egzotične biljke, pitali smo ju kako voće i povrće preživi zimu, na što ona kaže da se neke sorte moraju moraju malo zaštititi do  snijega,  a kad  padne  snijeg  on ih  čuva. Odrežene biljke podnose veće minuse, neke se u proljeće obnavljaju ukoliko malo stradaju, mežutim postoje boljke koje se na 3-4 mjeseca moraju skoniti u toplo.

 

 

Milka napominje da minusi mogu naškoditi i našim biljkama poput šljive ili kajsije.

 

ŠTO EGZOTIČNIJE, TO BOLJE

 

Našu sagovornicu pitali smo koje egzotično voće i povrće ona najviše preferira, na to ona odgovara: što egzotičnije, što ukusnije i što važnije za nađu prehranu, jer te namirnice nedostaju u našoj ishrani.

 

 

“Što više bude bilo biljaka  koje  mogu da zadovolje  naša  čula više ćemo  se  okretati pravilnoj ishrani, onako  kako  bi  i  trebalo  da  se hranimao. Što  više svježeg i kvalitetnog  voća  i povrća  kao  žive hrane, a što  manje  mesa, industrijskih prerađevina, odnosno, mrtve hrane koja  nam truje i razara um i tijelo.

 

Treba  razmišljati  o  tom  šta  nas je  snašlo. Zašto  je  ovoliko bolesnih svuda oko  nas, zašto  su  ljudi  depresivni? Ima puno  razloga  za to, ali  je  nedostatak  zaposlenja i  loša  ishrana su ipak  najveći uzrok. Ako samo počnemo  proizvoditi  hranu, obrađivati zapuštenu zemlju i  tako  zapošljavati  naše  nezaposlene i proizvoditi zdravu  hranu  riješili  bsmo i  najveće  naše  problem”, ističe Tamamović Milka.

 

 

Ona dodaje da to nije nedostižno i nemoguće, jer ona ne zagovara bajke, ali mnogi su slijepi da to vide.

 

“Mnogi ljudi jedu u elitnim restoranima i ne razmišljaju o hrani koja je ispred njih, ne znaju odakle dolazi, kako je gajena ili slično. Međutim, čini mi se da je buđenje naroda počelo i sve više  mladih  počinju  sami gajiti  svoje  povrće i  voće, uče i  stariji, ali  to  je proces  koji će trajati i ide uzlaznom linijom, ali sve to treba  omasoviti. Strani investitori  neće  donijeti  nikakav  džabni  novac, ‘dušu  će  nam  uzeti’, zato  mi  trebamo  sabrati  vlastite snage i resurse i proizvesti dovoljno  hrane  za  nas, ali i  izvoz. Budite  sigurni da je svijet gladan zdrave i čiste hrane i spreman je da dobro plati za nju”, ističe naša sagovornica.

 

Milka dodaje da mi imamo potencijal, imamo mnogo zapuštene prazne zemlje, mnogo nezaposlenih, a polje koje je puno ne bi smjelo biti sramota.

 

“Biti ‘seljak’, proizvođač  hrane, to  je  veoma  plemenito i zahvalno  zanimanje koje puni dušu,  malo umara  tijelo, ali i bistri i oslobađa  um. Ako se družite  sa prirodom nećete imati  potrebe  za  mučenje u sparnim i zagušljivim teretanama, neće biti  depresije, visokog pritiska, dijabetesa i još podosta nevolja koje prati naše stanovništvo”, ističe Milka Tamamović.

 

 

PRODAJA DOBRO IDE

 

Što se tiče prodaje njenog voća i povrća Milka kaže da ona nije problem, jer je sve više ljudi imaju potrebe za  neobičnim i veoma korisnim biljkama, a još  kad  je  riječ o čistoj proizvodnji,  bez  hemije, onda  prodaja nije problem. Mežutim, ona kaže da je potrebna veća proizvodnja I da ima mjesta za još puno proizvođača ovakvog i sličnog asortimana.

 

Ljudi, priča Milka, traže sve, prije svega sjemenke i rasad, a zatim povrće kao što su  tikve, blitva, salata, batat, kivanao, plavi krompir, pa do svih ostalih egzotika. Iskustvo je pokazalo da kupci prvo traže malo da probaju određene proizvode, navikavaju se na ukuse, ali onda postaju strastveni ljubitelji tog voća ili povrća.

 

Kada su u pitanju cijene kod Milke Tamamović batat bijeli, žuti i narandžasti na prijeseku košta 6 KM, ljubičasti 10 KM, plavi krompir 5 KM, rijetki pasulji 15 i 20 KM, gorka dinja u sezoni 15-20 KM, stevija 100 gr.20 KM, čili prah veoma ljut (od paprika visoko na skali ljutine od 100 000- 500 000 skovila),100 gr je 20 KM…

 

Što se tiče planova Milka kaže da će nastojati da posije i gaji što više biljaka, da bi obogatila ponudu novim vrstama, a želi I da nagovori što više ljudi da uzmu svoj život  u  svoje  ruke i  sami  postanu proizvođači  vlastite  hrane za  sebe i  druge.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Emisija BUKA koja je emitovana na programu ATV-a u petak 10. marta 2017. godine sada je dostupna i na našem portalu i na Youtube-u.

 

U ovoj emisiji govorimo o startupima, o tome kako se oni razvijaju, ko pruža podršku razvoju startupa u BiH i na koji način treba razmišljati i djelovati ukoliko želimo u potpunosti iskoristiti potencijale i mogućnosti poslovnog razvoja u BiH.

 

Naši gosti su Edin Mehić iz Networks, Sarajevo; Srđan Sukara iz Qlab, Banjaluka; Ivana Perković iz poslovnog parka SPARK, Mostar; Drago Gverić iz Inovacionog centra, Banjaluka.

 

 

Ivana Perković kaže da su u poslovnom parku Spark u Mostaru pokazali da je, uz ogroman trud, sve moguće. „Vrijeme u  kojem živimo, bez obzira na sve poteškoće, je ipak pravo vrijeme. Prije mjesec dana, veliki investitori su odlučili da ulože svoj novac i svoje vrijeme da mentoriraju mlade ljude, tako da možda dolazi neko naše vrijeme, da BiH ima neku perspektivu kada je u pitanju ulaganje u startupe. Mislim da je ovo idealan trenutak da pokažemo primjerom da se može i na koji način jedan startup može uspjeti.“

 

Edin Mehić na početku objašnjava sam pojam startupa. „Startup je riječ na koju se mi zaista trebamo navići. To nije moda koja će proći za mjesec-dva, to je potpuno novi način razmišljanja kako pokretati biznis. Složio bih se sa Ivanom da je sad najbolji trenutak. U proteklih 20 godina sve je napredovalo, pa tako i način na koji pokrenuti biznis. Ono što ja zagovaram i što je moj princip, jeste da istestiraš svoju biznis ideju prije nego što uložiš i marku. I to je ljepota što danas svako može istestirati svoju ideju i naći najbolji način kako da pristupi tržištu. Ali najjednostavnija definicija startapa je organizacija koja traži proizvod ili uslugu koju tržište treba.“

 

Kroz Inovacioni centar u Banjaluci prošlo je preko 200 ljudi, koliko ih je do sada prijavilo svoju ideju, kaže Drago Gverić. „To znači da su prepoznali  mogućnost šta znači započeti startup i tražiti mogućnost da radiš i da zaradiš novac. Potencijala ima, mogućnosti ima, tržište i informacije su dostupni, sve je otvoreno i može da se sazna, može da se testira, da se dobiju neke predkvalifikacije kako će to da izgleda, a postoji određen broj organizacija, ne samo Inovacioni centar, koje daju podršku da ta testna faza prođe za vrlo malo novca, koji je u poređenju sa pravljenjem klasičnog biznisa i uspostavom kompanije minoran. Može da se istestira ideja, da se dođe do zaključka da li da se to poslovanje stavi na čvrste noge ili da se ta ista ideja redefiniše i prilagodi tržištu i da uspije. Ideja ima, kao i judi svih životnih dobi sposobnih da iznesu poslovnu ideju, da naprave biznis i da zaposle druge ljude. Geografski se nalazimo na mjestu gdje nam je ostatak regije, pa i Evropska unija, prilično blizu pa je plasman proizvoda jednostavan kada govorimo o konvencionalnom biznisu, a o IT neću ni govoriti jer on ne poznaje ni granice, ni mjesto, bitna je samo isporuka proizvoda.“

 

Srđan Sukara objasnio je na koji način funkcioniše coworking prostor i koja je najveća korist rada u takvom okruženju. „Vrijednost ležu u tome, ne samo da imate fin, ušminkan prostor i dobar internet, već da se spajate sa sličnim ljudima sa kojima ćete graditi mrežu kontakata, da dobijete uvide i povratne informacije od tih ljudi i onda tu ideju skalirate na mnogo većem nivou i uspijete da je realizujete na tržištu. Mi smo počeli kao klasičan coworking, ali budući da u Banjaluci sada već ima dosta startupa, odlučili smo da širimo svoje usluge, radićemo periode inkubacije za ljude koji imaju dobre startup ideje, moći će besplatno koristiti prostor, ali dobijaće i mentorstvo, koje je daleko bitnije od fizičkih stvari koje možemo da im ponudimo.“

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Porodica Sjerić proizvodi sok od bundeve, bundevino ulje, puter i sjemenke.

 

Milena i Niko Sjerić iz sela Ljeljenča jedini su proizvođači i prerađivači bundeve u Semberiji. Bundevu proizvode šest godina, a tokom prošle godine, bundevu golicu i muskatnu tikvu proizvodili su na površini od šest hektara.

 

Porodica Sjerić proizvodi sok od bundeve, bundevino ulje, puter i sjemenke.

 

Milena Sjerić kaže da su proizvodnju bundeve pokrenuli u jednom od najtežih trenutaka u životu, a to je bilo 2009. godine kada su ostali bez prihoda, bez posla i morali su naći alternativu da bi preživjeli.

 

„Pošto živimo na selu opredijelili smo se za poljoprivredu i neku od alternativnih kultura. Kada smo razmišljali šta bismo proizvodili,  nije se bilo teško opredijeliti za bundevu, jer je ona od davnina zastupljena na našim njivama, ali je neopravdano zapostavljena. A priče o bundevi kao hrani siromašnih odavno se već ne pričaju. Mi podržavamo zdrav način ishrane, a bundeva je ‘kraljica’ zdrave hrane“, rekla je za BUKU Milena Sjerić.

 

 

Ona se prisjeća da su prve površine bundeve zasijali 2010. godine kada su je počeli proizvoditi u čistom usjevu. Kaže da je za takvu odluku bilo važno da se dobro pripreme, pa su obilazili proizvođače bundeve u inostranstvu, gledali i učili proizvodnju naizgled jednostavne biljke.

 

Tada su, kaže naša sagovornica, i upoznali profesora doktora Janoša Berenjija sa Instituta za ratarstvo i povrtarsvo u Novom Sadu koji im je dao literatutu i savjete. On se bavio genetikom, oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom „alternativnih kultura“.

 

POČETAK JE BIO TEŽAK

 

Niko Sjerić kaže da su ranije proizvodili organsko povrće u plastenicima, ali nisu imali dovoljno kupaca da bi nastavili sa ovom proizvodnjom.

 

“Tako da smo odustali i pokrenuli proizvodnju bundeve koju niko ne proizvodi u Semberiji, a i šire (vjerovatno i u BiH) na većim površinama. Bilo je naporno i teško dok nismo nabavili potrebnu mehanizaciju. Dešavalo se da iste površine presijavamo i do tri puta zbog vremenskih neprilika poput poplava ili kasnih mrazeva. Okopavali smo ručno sve površine po nekoliko puta da uništimo korove. Prošle godine smo napravili mašinu za okopavanje bundeve između biljaka. Sa tom mašinom dnevno okopamo oko 2 hektara, a trebalo nam je i desetak kopača da nam pomognu u radu”, kaže Sjerić Niko.

 

 

On ističe da bundeva ne trpi hemijski zagađena zemljišta i potrebno je što više puta primjenjivati  kultiviranje, dokle je god to moguće, da se biljka zaštiti od korova.

 

“U proizvodnji ne koristimo herbicide. Bundeva je otporna na bolesti i izdržljiva biljka. Upotrebom stajnjaka povećavamo otpornost, a uništavanjem korova sprečavamo nastanak bolesti. Parcele uzimamo u višegodišnji zakup i poboljšavamo strukturu zemljišta stajskim đubrivom. Zavisno od vremenskih prilika i zasijanih površina i prinosi su različiti od 400 do 600kg suhog sjemena po hektaru.Na parcelama koje eventualno zahvati nevrijeme prinosi znaju biti i daleko manji. Bundevu za sokove smo prošle godine proizveli oko 20 tona”, ističe Niko S.

 

BUNDEVA JE NEVJEROVATNA BILJKA

 

Milena Sjerić kaže da je bundeva izdržljiva biljka i danas je zastupljena u menijima najelitnijih restorana, a ukoliko se malo zainteresujete za bundevu, možete saznati nevjerovatne stvari o njoj.

 

“Bundeva sadrži 90% vode, masnoća u mesu bundeve skoro da i nema. Enegetska vrijednost  bundeve je mala, 26 kalorija na 100 grama, a njene sjemenke su prava energetska bomba i sadrže oko 500 kalorija na 100 grama. Cvijet bundeve je takođe jestiv. Beta karoten prisutan u bundevi je snažan antioksidans, jača imunitet i sprečava razvoj malignih tumora”, objašnjava Milena Sjerić.

 

 

Milena kaže da je bundeva bogata vitaminima C, B1, B2, B3, B6 i provitaminom A, folnom kiselinom i mineralima kalijumom, kalcijumom, fosforom i gvožđem. Bundeva je diuretik i pomoći će onima sa artritisom i gihtom. U bundevi su prisutni oligoelementi i balastne materije značajne za varenje, pa je odlična za one koji imaju problema sa želucem i crijevima.

 

“Sjemenke bundeve su bogate proteinima i mastima, aminokiselinama, vitaminima E i B, bakrom, manganom, kalijumom, gvožđem, cinkom i selenom. Sjemenke sadrže 48% preporučene dnevne doze magnezijuma koji pomaže kod krvnog pritiska i sprječava srčani udar. Ulje i sjemenke dokazano pomažu kod benignog povećanja prostate Ulje od sjemenki bundeve je jedno od najhranjivijih. Puno je omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Ulje pomaže i ženama u otkljanju simptoma u menopauzi”, ističe Sjerić Milena.

 

Ova porodica proizvodi sjemenke, puter, hladno cijeđeno ulje i kašaste sokove. Od proizvoda posebno izdvajaju sokove, jer su oni jedinstveni na tržištu. Sokovi su posebnog okusa i 100 % prirodni, pasterizovani, bez konzervansa i umjetnih dodataka.

 

 

Prošle godine porodica Sjerić registrovala je i samostalno preduzetništvo “PRIRODNO“, a nadaju se da će kupci prepoznati njihov domaći i zdrav proizvod.

 

“Naše proizvode možete naći u prodavnicama zdrave hrane u Bijeljini, Banjaluci, Doboju, Brčkom, Sarajevu i apotekama. Svi zainterovani se mogu obratiti i direktno nama putem Facebook-a ili telefona”, kaže Milena.

 

Ove godine planiraju posijati 8 do 10 hektara bundeve, a već sada rade na razvoju novih proizvoda.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

 

 

Nakon Mostara, bili smo u Sarajevu.

 

BUKA u saradnji sa partnerskim organizacijama Mostara, Sarajeva i Banjaluke (SPARK, NETWORKS i INOVACIONI CENTAR ) organizuje javne talk show događaje na kojim će u petominutnim izlaganjima svoje uspješne priče predstaviti brojni govornici.

 

Ovi događaji nose naslov “Ovo je mojih 5 minuta” sa podnaslovom “Put do uspjeha – od ideje do realizacije?”

 

Moderator događaja u Sarajevu  bio je Aleksandar Trifunović, urednik medijskog projekta BUKA.

 

 

U Sarajevu su se učesnicima obratili u svojim petominutnim izlaganjima: Edin Mehić (Networks, Posao.ba, Kolektiv), Nedim Hadrović, Vidiovo, Arijana Miličević (CHICovnik), Bruno Omerović (Koola) Erma Mulabdić (IT girls), Faik Ćatibušić (AntColony), Besima Svraka (FBL magazin)

 

Nakon uvodnog predstavljanja i završetka posljednjeg govora, uslijedila je zanimljiva panel diskusija sa svim učesnicima.

 

Cilj ovih događaja jeste da se javnosti pošalje kako uspjeti u ovoj zemlji, kako nametnuti ekonomiju kao temu – u medijima i u javnom diskursu generalno. Namjera je da se kroz pozitivne osobne primjere pokaže kako proces ekonomskih reformi može dovesti do pozitivnih rezultata.

 

Razgovaralo se o tome kako inovativne ideje pretvoriti u uspješan biznis, šta znači neuspjeh u biznisu i kako ga pretovriti u uspjeh.

 

Naši govornici su ljudi koji su padali pa se dizali, a danas zapošljavaju desetine pa i stotine radnike.

 

Svako u svom poslu, oni su pokazatelj kako kreativnost i inovacija mogu biti ključ za ekonomski uspjeh.

 

 

 

Bruno Omerović, osnivač jedne od najuspješnijih startup kompanija u Bosni i Hercegovini rekao je kako je u svojim počecima mnogo puta padao, ali se dizao.

 

“Bio sam svuda, u Dubaiju, u San Francisku, ali odlučio sam se da ostanem u BiH, da osnujem firmu. I dobro mi je. Što ne znači da mi već sutra neće propasti biznis, što je potpuno normalno, jer nigdje vam niko ne može garantovati da će vaši poslovi trejati beskonačno, ili da se neće već sutra ugasiti” rekao je on sinoć u Sarajevu.

 

Događaj u Sarajevu organizovan je u prostoru Networks-a

 

Edin Mehić, iz kompanije posao.ba rekao je da je u proteklih 20 godina sve napredovalo, pa tako i način na koji pokrenuti biznis.

 

“Ono što ja zagovaram i što je moj princip, jeste da istestiraš svoju biznis ideju prije nego što uložiš i marku. I to je ljepota što danas svako može istestirati svoju ideju i naći najbolji način kako da se pristupi tržištu” kazao je on.

 

Naredni događaj biće organizovan danas u Inovacionom centru u Banjaluci,sa početkom u 16:30 minuta.

 

Pogledajte fotografije iz Sarajeva:

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Cilj ovih događaja jeste da se javnosti prezentuju uspješne ekonomske priče te da se nametne ekonomija kao temu – u medijima i u javnom diskursu generalno.

 

BUKA u saradnji sa partnerskim organizacijama Mostara, Sarajeva i Banjaluke (SPARK, NETWORKS i INOVACIONI CENTAR ) organizuje javne talk show događaje na kojim će u petominutnim izlaganjima svoje uspješne priče predstaviti brojni govornici.

 

Ovi događaji nose naslov “Ovo je mojih 5 minuta – hajde da pričamo o ekonomiji” sa podnaslovom “Put do uspjeha – od ideje do realizacije?”

 

Moderator događaja u Mostaru bio je Aleksandar Trifunović, urednik medijskog projekta BUKA.

 

 

Nakon uvodnog predstavljanja, svoje priče u Mostaru javnosti su prezentovali:

 

Marin Bevanda (Amplius), Mensur Đogić (Eynio), Marin Ćorić (STARK), Ana Ćavar (MODAMO.info), Mohamed El-Zayat (Four Game Studio), te Nevena Pandža i Vedina Ajanović (Američki kutak).

 

Uslijedila je panel diskusija sa svim sudionicama.

 

Cilj ovih događaja jeste da se javnosti prezentuju uspješne ekonomske priče te da se nametne ekonomija kao temu – u medijima i u javnom diskursu generalno. Namjera je da se kroz pozitivne lične primjere pokaže kako proces ekonomskih reformi može dovesti do pozitivnih rezultata.

 

Prvi događaj je organizovan u saradnji sa Poslovnim parkom SPARK iz Mostara. Ivana Perković iz SPARK-a rekla je kako su Spark-u pokazali da je, uz ogroman trud, sve moguće.

 

 

„Vrijeme u  kojem živimo, bez obzira na sve poteškoće, je ipak pravo vrijeme. Prije mjesec dana, veliki investitori su odlučili da ulože svoj novac i svoje vrijeme da mentoriraju mlade ljude, tako da možda dolazi neko naše vrijeme, da BiH ima neku perspektivu kada je u pitanju ulaganje u startupe. Mislim da je ovo idealan trenutak da pokažemo primjerom da se može i na koji način jedan startup može uspjeti.“ rekla je ona.

 

Naredni događaj biće organizovan danas  u Sarajevu, a ovaj ciklus javnih događaja “Hajde da pričamo o ekonomiji” završićemo u Banjaluci u srijedu 22.3.

 

Pogledajte fotografije iz Mostara:

 

 

Preuzeto sa: 6yka.com

U srijedu, 9. februara, u Mostaru je održan Startup Europe Week, događaj kojim se promoviše startup kultura.

 

Svake godine početkom februara u preko 200 gradova širom Evrope održava se Startup Europe Week (SEW). Riječ je o incijativi pokrenutoj od strane Evropske komisije, te organizacije Startup Europe, a sve s ciljem promovisanja startup kulture i informisanja o svim mogućnostima koje se nude mladim preduzetnicima. Ove godine, kao i prošle, domaćin Startup Europe Week u BiH bio je poslovni inkubator SPARK iz Mostara.

 

Budući da je Bosna i Hercegovina suočena sa nizom neriješenih problema, od kojih je nezaposlenost jedan od najvećih, događaji koji promovišu preduzetništvo imaju poseban značaj. U državi u kojoj je više od pola miliona radno sposobnog stanovništva prijavljeno na zavodima za zapošljavanje, problem nezaposlenosti najviše pogađa mlade osobe. Pronalazak prvog posla za većinu mladih ljudi je nemoguća misija, što zbog nedostatka iskustva, što zbog neodgovarajućeg obrazovnog sistema, koji ih ne priprema za tržište rada.

 

Ovogodišnji program je stoga bio namijenjen svim mladim osobama koje imaju neku poslovnu ideju i kojima su potrebni savjeti i informacije u vezi sa realizacijom njihovih ideja i mogućnostima finansiranja. Posjetioci su imali priliku da se povežu s drugim ljudima sličnih profila i interesa, kao i da razmijene ideje i iskustva. Takođe su imali priliku čuti iskustva iz prve ruke od osoba koje su uspješno pokrenule svoje startup-e.

 

 

Tokom dana, održano je nekoliko predavanja predstavnika institucija i organizacija koje podržavaju startupe (Ministarstvo privrede HNŽ, YOUSEE, HERAG, Restart, YEP, SZZ HNŽ). Najavljeni su i novi projekti vezani za startup ekosistem, te prezentovana iskustva tri mlada, uspješna startupa iz SPARKa (Eynio, Amplius, Sophico), i INTERE (Four Game Studio, Dream Studio, AOX). Posjetioci su imali priliku poslušati i savjete eksperata iz IT branše i informacije o tome gdje mogu pronaći finansijska sredstva za pokretanje svog vlastitog startupa. Veliki broj posjetilaca došao je i kako bi uspostavili značajne kontakte i upoznali se sa relevantnim institucijama i organizacijama u oblasti preduzetništva.

 

Jedan od preduzetničkih inkubatora u kojima mladi preduzetnici mogu napraviti svoje prve korake je HERAG iz Ljubuškog. Ivan Jelčić, direktor HERAG-a, govorio je o mogućnostima koje se nude mladima u okviru njihove razvojne agencije. “U velikoj većini naših projekata jedna od ciljnih grupa su i mladi. Ovisno iz koje oblasti je projekt koji provodimo, bilo da se radi o poduzetništvu, turizmu ili da je riječ o samoj pripremi projekata, u toj oblasti ih nastojimo i uključiti. U projektu „Home grown business“, mladi su imali priliku dobiti stručnu pomoć, financijska sredstva i prostorije po povoljnim uvjetima u poduzetničkom inkubatoru da bi otvorili svoje vlastiti poduzeće. Nudile su im se i razne edukacije, razmjena iskustava te odlasci na sajmove ili studijska putovanja”, kazao je Jelčić za Buku.

 

Da nezaposlenost, koja u BiH iznosi čak 42,81% , najviše pogađa mlade potvrđuje i podatak koji je objavljen u karti nezaposlenosti koju je za “Blic” izradio francuski geopolitikolog Nikola A. Stevanovic. Tu se navodi da je BiH peta u svijetu po odlivu mozgova zbog nedostatka perspektive za mlade kojih je, prema objavljenim podacima, nezaposleno čak 62,8%. Ovoliki postotak nezaposlenosti mladih svrstava BiH na prvo mjesto u svijetu.

 

Međutim, uz problem nezaposlenosti, kao jedan od njegovih uzroka i posljedica, često se pominje i nezainteresovanost mladih ljudi, njihova inertnost i apatičnost. Ivan Jelčić iz Heraga tako kaže da je dosta mladih ljudi pokazalo interesovanje za projekte koje HERAG provodi u Ljubuškom, ali sa žaljenjem konstatuje da jedan dio mladih ipak treba dodatno zainteresovati i motivisati da se odazovu na njihove inicijative.

 

Posjetioci Startup Europe Week-a zasigurno ne spadaju u tu grupu. Među sagovornicima do kojih smo došli slučajnim uzorkom, naišli smo samo na mlade ljude koji su i te kako zainteresovani za mogućnosti samozapošljavanja u BiH. Interesovanje za prilike koje se nude mladim preduzetnicima pokazao je Renato Juričić, 31, koji je trenutno nezaposlen, ali čiji status bi se ubrzo trebao promijeniti, jer sa nekoliko kolega pokreće malu craft pivaru. “Na Spark Startup Europe Weeku sam dobio dosta zanimljivih informacija i ostvario nekoliko kontakata za koje smatram da će mi dosta pomoći u ostvarivanju zadanog cilja, a to je otvaranje male craft pivare.” Na pitanje da li planira  ostati u BiH, Juričić kaže da smatra da u BiH ima veće šanse da ostvari svoje planove.

 

Anja Stojkić, 31, diplomirana je ekonomistica, takođe trenutno nezaposlena. Na Europe Startup Week je došla jer želi nastaviti raditi na usavršavanju svojih poslovnih vještina, kroz edukacije i honorarni rad. Uz malo sreće i odvažnosti, nada se pokušati pokrenuti vlastiti posao. “Organizatori su uspjeli dovesti sjajne ljude iz javnog, poslovnog i nevladinog sektora, ljude koji su nam ponudili konkretne informacije, bez puno šupljaka, kako mi to u Mostaru volimo reći. Upravo taj izravan stav, bez velikog okolišanja, je ono što je potrebno nekome tko kreće s vlastitim biznisom”, ocijenila je Anja ovaj događaj.

 

 

Govoreći o svojim planovima za budućnost, ona je rekla: “Bosna i Hercegovina je zemlja velikih kontrasta, jednako lijepa koliko i zastrašujuća. Moja želja da ostanem je ogromna i radit ću na tome da si ovdje stvorim uvjete za kvalitetan život. Optimistična sam, ali hoću li u tome uspjeti, ostaje za vidjeti”.

 

Nives Nikolic, po struci medicinska sestra, takođe nije zaposlena, a  u budućnosti želi pokrenuti vlastiti posao, jer, kako kaže, drugačije ne zna kako da dođe do zaposlenja.  “Planiram ostati u BiH i pokušati pomoći sa ovom idejom ostalim ljudima koji su u istoj ili goroj situaciji kao i ja. Današnji dan mi je bio jedan od uspješnijih u proteklom periodu, jer sam toliko korisnih informacija saznala i upućena sam prema pravim smjernicama za početak ostvarenja svoje ideje.”

 

Sve ljude koji imaju ideju i žele pokrenuti vlastiti startup,Marko Željko iz Spark-a posavjetovao je da što prije krenu u realizaciju svoje ideje, a prvi korak da im bude testiranje potencijalnih korisnika i tržišta. “Na taj način mogu provjeriti ima li njihovo rješenje korisnike. Ukoliko uspješno prođu ovaj korak, onda trebaju ići u daljnju razradu projekta, najbolje u okviru nekog inkubatora/akceleratora koji će im pomoći da bolje strukturiraju ono što žele raditi, i kasnije pomoći u pronalasku partnera, klijenata, investitora”, kazao je Željko za portal Buka.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

 

Aleksandra Nikić iz Banjaluke, samohrana majka dvogodišnjeg dječaka, putem ručnog rada kojim se bavi zarađuje novac da obezbijedi sve što je potrebno za nju i sina. Kaže da ima želju da otvori mali krojački salon, pa da proširi prodajne kapacitete.

 

Aleksandra Nikić iz Banjaluke, samohrana majka dvogodišnjeg dječaka, putem ručnog rada kojim se bavi zarađuje novac da obezbijedi sve što je potrebno za nju i sina. Kaže da ima želju da otvori mali krojački salon, pa da proširi prodajne kapacitete.

 

Ona za BUKU kaže da se prodajom ručnog rada počela baviti u februaru prošle godine, jer je sama sa djetetom i nezaposlena je, pa je morala naći neki izvor primanja.

 

Aleksandrine radove možete pogledati na Facebook stranici Handmade baby accessories, a ona se bavi šivenjem, vezom, heklanjem, korekcijom odjeće i dodataka, vreća za spavanje, kao i dizajnom za velike i male.

 

 

Kaže da se kao djevojčica počela baviti ručnim radom, učila je uz majku i baku, a to joj je kasnije postala velika ljubav.

 

TRAŽENE KAPICE

 

„Među najtraženijim proizvodima koje izrađujem su kapice, kako iz zimske, tako i iz ljetne kolekcije. Kapice su povoljnije od drugih proizvoda, a imam ih zaista različitih i neobičnog dizajna“, rekla je Aleksandra Nikić.

 

Radila je komade koje djeca nose u Hrvatskoj i Njemačkoj, a od svih stvari koje je svojom rukom napravila Aleksandra kaže da su joj najdraže haljinice koje su otišle u Austriju za krštenje dvije djevojčice.

 

„Kada je riječ o vremenu koje je potrebno izdvojiti za jedan proizvod, sve zavisi od čega se pravi i koliko je zahtjevna njegova izrada. Za heklanje se izdvaja jako mnogo vremena, na primjer, da bih izradila jednu kapu moram raditi cijeli dan na njoj“, ističe Aleksandra.

 

 

Ona kaže da prodaja ide, ali da se teško može živjeti od ovog posla.

 

„Od ovog posla moglo bi se bolje živjeti kada bih bila u mogućnosti otvoriti neko prodajno mjesto, međutim ulog za to je jako veliki, kako finansijski, tako i vremenski, a to mi je prilično neizvodljivo. Od šivanja se može malo više zaraditi“, ističe Aleksandra.

 

Ona kaže da je majka malog dječaka i sama je sa njim, ali ima sreće što joj dijete ima razumijevanja kada je posvećenost radu u pitanju, a sa njim je stalno i dok radi na određenim proizvodima.

 

PROIZVODI TRAŽENI I U INOSTRANSTVU

 

U životu je, kaže, bitna organizacija, pa se može naći vrijeme za sve.

 

„Moji klijenti su uglavnom mame iz Banjaluke, a ovim putem im i zahvaljujem na podršci i preporukama. Lijepo je pročitati da su mame zadovoljne, da se vraćaju sa novim narudžbama, da preporučuju moj rad“, kaže naša sagovornica i dodaje da joj se sve više javljaju naši ljudi koji žive u inostranstvu, pa su njeni ručni radovi završili u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji.

 

 

Cijene ručnih radova Aleksandre Nikić su pristupačne, pa svako može da nađe nešto za sebe i za svoje najmlađe. Trenutno je posvećena radu na vjenčanici koja ide u Zagreb.

 

Kada su u pitanju planovi, Aleksandra kaže da ima želju da otvori mali krojački salon sa malim izožbenim dijelom.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Mladima u BiH je neophodna podrška, poslovno savjetovanje i podsticaj da realizuju svoje poslovne ideje, te na taj način utiču na cjelokupnu poslovnu klimu u BiH.

 

Da su mladi nosioci reformi u Bosni i Hercegovini, pokazali su studenti iz Banjaluke i Bihaća koji sa optimizmom pokreću i provode „Self UP kampanju“, s ciljem motivisanja, informisanja i podsticanja mladih da realizuju svoje ideje i pokrenu vlastite biznise.

 

U okviru „Self UP“ kampanje, koju provode zajedno studenti ekonomskih fakulteta univerziteta u Banjaluci i Bihaću u okviru projekta „E4U – Outreach to Undergraduate Students“, održano je „Self UP“ umrežavanje 11. feburara 2017.godine u prostorijama Smart office Banja Luka: coworking space-u.
„Self UP“ umrežavanje je dio „Self UP“ kampanje, nastale kao rezultat rada „Žutog tima“ projekta „E4U – Outreach to Undergraduate Students“. Kampanja ima za osnovni zatadak da mlade ljude ohrabri i podstakne na realizaciju svojih poslovnih ideja, kao i da pokrenu sopstvene biznise, sve u cilju razvoja preduzetništva na ovim prostorima, a u krajnjoj instanci i zapošljavanja mladih.

 

Kampanja je, pored niza pratećih aktivnosti, provela tri glavne
1. „Self UP“ iskustva – u decembru 2016. i januaru 2017. godine, gdje su uspješni mladi preduzetnici, držeći motivacione govore i prenoseći svoja iskusva, pozivali mlade ljude da se odvaže i razmisle o pokretanju sopstvenih biznisa;
2. „Self UP“ akademija (02.- 04.02.2017.) – kao centralna aktivnost, podrazumijevala je trodnevni vid edukacija namijenjenih svima onima koji imaju određene preduzetničke ideje ili se u budućnosti žele baviti preduzetništvom, ali nemaju dovoljno znanja, sredstava i podrške okoline za pokretanje sopstvenog biznisa;
3. „Self UP“ umrežavanje (11.02.2017.) – završni događaj na kojem su učesnici „Self UP“ akademije, zajedno sa svojim timovima koje su okupili u međuvremenu, prezentovali svoje preduzetničke ideje pred stručnim žirijem i takmičili se za vrijedne nagrade.

 

Kao što je i bila zamisao, i što je ujedno najveći doprinos kampanje, nakon Akademije, učesnici su se dobrovoljno povezali i u manjim timovima zajedno radili na razradi preduzetničkih ideja. Na održanom Umrežavanju, mogle su se čuti inovativne ideje iz različtih branši, što je odgovaralo raznovrsnoj strukturi učesnika događaja (od studenata ekonomije, elektro-tehnike, šumarstva, arhitekture i građevinarstva, matematike, do prava).

 

 

Na osnovu ocjena žirija, nagrade su dobili nosioci ideja:
– DRVCE (proizvodnja lješnika i uzgoj sporednih biljnih kultura – tartufa i sl, sa promocijom raznovrsnih načina upotrebe proizvoda u skladu sa aktuelnim nutritivnim trendovima);
–  Arte di legno (proizvodnja multifunkcionalne, inovativne ambalaže od drveta, jedinstveno dizajnirane i oslikane);
–  invest KU farm (investiciona farma za ulaganje novca u uzgoj tovnih goveda po savremenom sistemu ”krava-tele”)

 

Pored nagrađenih, žiri je visoko ocijenio i druge ideje kao što su: izrada aplikacije za pametne telefone, koja okuplja društvo pri izlasku i omogućava ocjenjivanje atraktivnosti banjolučkih ugostiteljskih objekata; razvoj novih pravaca turizma i promocija gostoprimstva domaćih stanovnika; uzgoj biljnih kultura koje bi omogućile ekološku, ekonomsku i energetsku efikasnost prilikom grijanja; omogućavanje sistema odlaganja, izlaganja i skladištenja proizvoda vlasnicima online prodavnica.

 

Za tri najbolje ocijenjene ideje, sleduju vrijedne materijalne nagrade i korištenje usluga profesionalnih konksultanata za dalji razvoj svojih ideja, dok su svi u mogućnosti da o svojim idejama nastave komunikaciju sa stručnjacima koji su bili predavači, moderatori i mentori tokom provođenja „Self UP“ kampanje.

 

Nikolina Gavrić, studentkinja Ekonomskog fakulteta iz Banjaluke, rekla je da je da su studenti fakulteta gdje studira dobili priliku da učestvuju u projektu E4U, koji ima za cilj da upozna mlade sa Reformskom agendom i njihovom ulogom u reformama koje se provode u BiH.

 

“Kada smo izabrani da budemo dio ovog projekta, bilo nam je jasno da ćemo napokon raditi na nečemu konkretnom, da ćemo biti dio jedne velike priče koja će uticati na naše sopstvene živote, ali i na živote svih mladih u BiH.  Uvjereni u to da su mladi u BiH kreatori kvalitetnih poslovnih ideja, s optimizmom pokrećemo Self UP kampanju, usmjerenu ka ohrabrivanju, motivisanju i edukaciji mladih u domenu pokretanja sopstvenih biznisa, što se u konačnici odražava na razvoj start up zajednice u našoj državi”, rekla je za BUKU Nikolina Gavrić i dodala da mladi imaju poslovne ideje koje imaju potencijal da se realizuju na tržištu, ali da im je neophodna podrška, poslovno savjetovanje i podsticaj da iste realizuju, te na taj način utiču na cjelokupnu poslovnu klimu u BiH.

 

 

“Ova kampanja predstavlja naš skromni doprinos samom razvoju poslovne zajednice u našoj loklanoj zajednici, kao i jačanju uloge mladih u istoj”, ističe ona.
Nikolina kaže da su u okviru ove kampanje organizovali Self UP akademiju, trodnevnu edukaciju na kojoj su učesnici imali priliku da steknu znanja, prikupe informacije i povežu se sa predstavnicima poslovne zajednice koji su svoj doprinos ovoj kampanji dali kroz ulogu predavača.

 

“U ovom kratkom periodu učesnici su radili na svojim poslovnim idejama i pokazali odlučnost da iste oblikuju i realizuju na tržištu, te na taj način pokrenu vlastite biznise i obezbijede sebi posao. Smatramo da je ključ svega edukacija, konstantno usavršavanje mladih u različitim oblastima i njihovo međusobno umrežavanje. Neophodno je da mladi budu aktivni učesnici u društvu, da se uključe u ovakve i slične projekte, te na taj način dođu do potrebnih znanja, vještina i kontakata koji su im neophodni za lični razvoj i obezbjeđivanje radnog mjesta”, rekla je Gavrić Nikolina.

 

Kada je u pitanju budućnost u BiH, Nikolina kaže da je u potpunosti svjesna ekonomske situacije u našoj zemlji i poteškoća koje bi mogla imati u procesu potrage za poslom nakon završenog fakulteta, ali je isto tako svjesna činjenice da u njenom okruženju postoje mladi koji predstavljaju pozitivne primjere onih koji su radom na sebi, bez političke angažovanosti ili bilo kakvog “pedigrea” uspjeli da pronađu svoje mjestu u ovoj zajednici, bilo radom u uspješnim kompanijama ili pokretanjem vlastitog biznisa.

 

“Ja lično se ne plašim budućnosti, prvenstveno jer sam po prirodi optimista, ali i zbog činjenice da sam do sada dosta uložila u sebe, svoje obrazovanje, nastojala da steknem praktična znanja i vještine iz različitih izvora, te sam sigurna da će mi sve ovo biti ‘odskočna daska’ prilikom zaposlenja.  Takođe, radom na ovakvim projektima direktno doprinosim razvoju ovog društva i poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, te indirektno utičem na uslove u kojima ću u budućnosti poslovati kao preduzetnica”.

 

Što se tiče saradnje mladih u BiH, naša sagovornica kaže da je ona definitivno jedan od najbitnijih faktora kada govorimo o ulozi mladih u reformama i njihovom provođenju.

 

“Tokom Self UP akademije svi zajedno smo došli do zaključka da je povezivanje mladih i njihova saradnja jedan od ključnih faktora za razvoj preduzetništva među mladima. Mladi iz svih dijelova BiH bi trebalo da dijele ideje, razgovaraju, prenose znanja i informacije, zajedno pokreću uspješne startup projekte, iskoriste prilike na tržištu, međusobno se nadopunjuju i na taj način budu začetnici startup zajednice u BiH. Mladi najbolje razumiju potrebe drugih mladih, probleme i poteškoće sa kojima se sureću, želje i snove koje imaju, te je upravo iz ovog razloga njihova saradnja u domenu preduzetništva i uopšte kreiranja bolje budućnosti ključna”, objašnjava Nikolina Gavrić.

 

Za kraj možemo reći da su entuzijazam, kao i motivisanost mladih u sklopu ove kampanje potkrijepili činjenicu da se preduzetništvo, odnosno pokretanje sopstvenih biznisa, postavlja kao jedini pravi odgovor na veliku stopu nezaposlenosti, te jačanje privrede BiH u konačnici.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Dubravka Aničić, inženjer tehnologije, pokrenula je proizvodnju kompletne linije prirodne kozmetike “Mystery” koja polako osvaja regiju i svijet.

 

Počela je praviti prirodne sapune, a sada nudi  i kreme, mlijeko za tijelo, losion za tijelo i druge proizvode, a za BUKU kaže da je Mystery kozmetika nastala iz lične potrebe.

 

“Naime, moja kćerka, koja je sa svojih 6 mjeseci oboljela od atopijskog dermatitisa, bila je razlog mojih razmišljanja i eksperimentisanja u proizvodnji,  prvo domaćih sapuna, a kasnije i krema, melema i drugih prirodnih kozmetičkih preparata. Prvi sapun i prvu kremu sam napravila baš za nju. Nakon toga sam krenula u proizvodnju raznih vrsta sapuna, krema, melema, ulja i svih ostalih kozmetičkih preparata koji su nam potrebni za svakodnevnu njegu kože”, rekla je za BUKU Dubravka Aničić.

 

Mistery nudi sedam različitih sapuna u svom asortimanu. Uz sapune, Dubravka je napravila liniju prirodne kozmetike koja obuhvata kreme za lice, tonike za lice, body butter i losion za tijelo, tradicionalnu nevenovu mast, kao i lavandinu mast za one koji ne vole neven, losion za skidanje šminke koji, kako kaže, “tinejdžerke naprosto obožavaju, jer im ne iritira lice”, različita ulja za lice, tijelo i kosu. Jedan od najprodavanijih Mystery proizvoda je prirodni dezodorans, koji, kaže Dubravka, obožavaju i muškarci i žene podjednako.

 

 

Ona kaže da sa ovom proizvodnjom radi u struci, jer je diplomirala na farmaceutskom inženjerstvu na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, a prije ovog posla radila je na ispitivanju hemikalija, u jednoj naučno-istraživačkoj instituciji. Kaže da sada vidi da su svi putevi  vodili u smijeru razvoja njene kozmetičke linije.

 

 

“U početku mog rada sam, opčinjena kreativnom stranom posla, mislila da taj segment tehnologije i nije tu toliko bitan jer se radi sve ručno, u malim šaržama. Međutim, sada, nakon par godina rada i širenja tržišta, tehnolog u meni pokazuje svoje lice. Mi, inženjeri, proizvodnju, makar to bila i mala proizvodnja, od nekoliko komada, posmatramo kao da su tone proizvoda u pitanju i težimo da ispunimo norme u svakom pogledu”, ističe Aničić Dubravka.

 

 

Na razvoju Mystery kozmetike radi već dugo, od 2013. godine, kada je napravila prvi sapun za svoju kćerku, a sa zvaničnom  proizvodnjom i prodajom je krenula tek prošle godine, u martu mjesecu. Od tada se Mystery nalazi i u prodaji u bio šopovima. Mystery kozmetiku je predstavila na mnogim sajmovima u BiH. Kaže da joj je posebna čast bila kada je, neposredno nakon otvaranja proizvodnje, dobila priliku da kao član udruženja kreativaca Draganasgarden svoje proizvode izloži i predstavi u Geteborgu u Švedskoj.

 

 

“Dugo sam radila na svemu ovome, bez i jedne misli o zaradi. Imala sam druge ideje vodilje, a najvažnija je bila pomoći djeci sa atopijskim dermatitisom da ublaže posljedice ekcema, koliko je to u mojoj moći. To je proces koji je jako kompleksan i nikada neću reći da će Mystery izliječiti ekcem, ali da može pomoći u ublažavanju posljedica, kao što su svrab i peckanje, uvijek tvrdim”, ističe ona.

 

 

Dubravka kaže da obožava kada dobije feedback od korisnika, a reakcije ljudi su različite, od onih da nekome nešto ne odgovara, što je njoj takođe korisna informacija, do onih da su proizvodi perfektni i da su postali dio njihove svakodnevnice. Kupci koji joj daju povratnu informaciju mnogo joj pomažu u radu, jer dobije mnogo informacija o proizvodima, što joj pomaže da ih unaprijedi.

 

 

Za Mystery kozmetiku možemo već sada reći da je obišla svijet.

 

 

“Često dobijam fotografije iz mnogih zemalja Evrope, pa i svijeta. Sada je bilo vrijeme praznika, tako da su nove zalihe Mystery kozmetike otputovale u mnoge države Evrope pomoću naših ljudi koji žive preko granice.  Međutim, ja se trudim da Mystery bude jedan od prepoznatljivijih brendova u BiH. Kada osvojimo bh. tržište, misliću o inostranstvu”, kaže naša sagovornica.

 

 

PRIRODNA ILI INDUSTRIJSKA KOZMETIKA?

 

 

Dubravka objašnjava da se prirodna kozmetika izrađuje od biljnih i eteričnih ulja, te hidrolata i drugih supstancija prirodnog porijekla.

 

 

“Za razliku od nje, industrijska kozmetika se izrađuje na bazi sintetički dobijenih materija, najčešće na bazi parafina i vazelina, koji su naftni derivati. Svaki od ovih tipova kozmetike ima svoje prednosti i mane. Prednosti prirodne kozmetike su mnogobrojne: koža je prepoznaje, lako se upija, hidrira kožu, hrani je, pravi se u malim serijama, ne sadrži parabene i druge štetne materije za naš organizam. Nedostatak prirodne kozmetike je, prije svega, kratak rok trajanja. Međutim, taj rok trajanja je sa druge strane prednost prirodne kozmetike jer on je jedan od pokazatelja da je zaista riječ o prirodnoj kozmetici. Kreme koje imaju rok trajanja 3 godine svakako ne mogu biti izrađene od prirodnih sirovina”, objašnjava Dubravka A.

 

 

Što se tiče Mistery kozmetike, Dubravka kaže da su za izradu sapuna osnovna baza biljna ulja, kokosovo, maslinovo, palmino i ricinusovo ulje, te razna eterična ulja. Ističe da su za izradu kozmetike takođe najvažniji sastojci  visoko kvalitetna biljna i eterična ulja, kao što su arganovo, lješnjakovo, makadamijino, bademovo, te eterična ulja ruže, smilja, lavande, mente i mnoga druga.

 

 

Dubravku smo pitali koji je njoj omiljeni Mistery proizvod, a ona kaže da su joj svi proizvodi bitni.

 

 

“Ipak, najvažniji su mi oni koji su nastali iz potrebe moje porodice za njima, a to su sapun med i ši buter bez koga se moja djeca i ja ne kupamo, te krema za suvu i zrelu kožu koju sam napravila baš za sebe. Dugo sam tragala za odgovarajućom kremom za lice i na kraju sam je sebi napravila”, ističe ona.

 

 

Kada su u pitanju planovi, Dubravka kaže da su oni, kao i kod većine malih privrednika u našoj državi, pomiješani sa snovima. Kaže da ima mnogo ideja i snova, a kada se to sve spoji, dobije se mnogo planova. Cilj joj je širiti svijest o prirodnoj kozmetici, razvijati proizvodnju, kao i nove proizvode. Za kraj našeg razgovora, kaže da ima želju da Mistery kozmetika dopre u što veći broj domova u BiH.

 

Preuzeto sa: 6yka.com

Džaba vam propis od institucija da se firma može otvoriti za jednu sedmicu ako se to zbog birokratije i pojedinaca otegne na tri mjeseca…

 

Agencija „Magali“ registrovana je 1. januara prošle godine u Banjaluci, a bavi se web i grafičkim dizajnom. Agencija je osnovana sa idejom internacionalnog poslovanja, a njen tim čine voditelji projekta iz Rosenheima iz Njemačke sa timom stručnjaka iz Banjaluke.

 

U Banjaluci radi tim od troje ljudi, a oni su stručnjaci iz oblasti dizajna i marketinga, a „Magali“ sa sobom ima stalnu mrežu vrhunskih saradnika koju čine programeri, fotografi, novinari i urednici koji u svom poslovanju nude adekvatne odgovore na različite poslovne izazove.

 

Tomislav Kasipović, porijeklom iz Banjaluke, koji više od dvije decenije živi i radi u Njemačkoj, kaže da je do osnivanja agencije „Magali“ u Banjaluci došlo u dogovoru sa njegovom djecom koja se u Njemačkoj bave sličnim poslom.

 

„Moja djeca posjeduju sličnu  firmu u Njemačkoj,  a pošto mi s njima često pričamo o našem životu u Banjaluci prije odlaska u Njemačku  i o tome kako smo se mi tada bavili samostalnom djelatnošću, jednom me je moj sin pitao zašto opet ne bismo i tamo osnovali firmu sličnu ovoj, pa da ih možemo poslovno povezati i sarađivati. Nije  nam dugo trebalo da njegovu ideju počnemo ostvarivati i tako je nastala ‚Magali‘“, rekao je za BUKU Kasipović Tomislav.

 

On objašnjava da se „Magali“ prvenstveno bavi web  i grafičkim dizajnom i rade na svemu što je povezano sa modernim načinom prezentovanja putem interneta (informisanje, reklamiranje u raznim društvenim i medijskim mrežama), kao i  pripremanjem grafički uređenih formi za svu vrstu štampe kao što su brošure, flajeri, novine, knjige, logotipi, posteri i slično.

 

Kasipović kaže da je „Magali“ studio za grafički i web dizajn koji  iza sebe ostavlja kvalitetne radove i zadovoljne klijente.

 

„Pažljivo slušamo, razvijamo strategiju i dizajn. Koristimo se najnovijim tehnologijama, a naš tim čine kreativni grafički i web dizajneri s dugogodišnjim iskustvom. Svaki projekt nam je jednako važan i svakom pristupamo individualno s punom pažnjom, te smo dospjeli do toga da se sve veći broj novih klijenata odlučuje za naše usluge. Zadovoljni klijenti su uvijek najbolja preporuka“, objašnjava naš sagovornik.

 

U BiH posluju godinu dana, a u njoj su prije svega bili orijentisani na inostrano tržište, ali odskora su počeli da se bavimo i bh. tržištem  i cilj im je da ga još više zastupaju.

 

Kasipović kaže da se samo otvaranje firme u BiH i Njemačkoj drastično razlikuje.

 

„U Njemačkoj vam osnivanje firme traje dva – tri sata, potrebni su vam lični dokumenti, jedna uplatnica za troškove i sve to riješite kod notara. Kod nas to traje par mjeseci i čovjek treba imati puno strpljenja. Džaba vam  propis od institucija da se firma može otvoriti za jednu sedmicu ako se to zbog birokratije i pojedinaca otegne na tri mjeseca! Kad naletite na takvog pojedinca stiče se utisak da je njemu važno da on ima posao i da ga nije briga za sudbinu nezaposlenih. Da me ne razumijete pogrešno, propisani rokovi su i više nego zadovoljavajući, ima jako puno ljubaznih  i stručnih ljudi koji vam žele pomoći, ali su im ruke vezane jer dovoljan vam je jedan nezainteresovan ili nestručan, pa da koči cijeli proces“, kaže Kasipović.

 

 

On dodaje da na ovakvim mjestima treba zaposliti stručne i ažurne ljude, treba raditi  na podizanju stručnosti postojećih, a ne da vas pojedinci šalju tri puta od jednog do drugoga mjesta za jednu potvrdu koju na kraju dobijate od njega!

 

„Mi  smo majstori u tome kako sve da iskomplikujemo, moramo sve samo pojednostaviti i sve će biti bolje“, ističe Kasipović T.

 

Što se tiče zapošljavanja ljudi u Banjaluci Kasipović kaže da je ponuda na tržištu u ovoj oblasti takođe velika, jer je mnogo nezaposlenih.

 

„Da otvaranje novih firmi bolje i brže funkcioniše, bolje bi funkcionisao pronalazak i zapošljavanje radnika. Mi smo čekajući na otvaranje izgubili puno poslovnih ponuda, zbog kojih smo se u suštini i odlučili otvoriti firmu. Time smo, naravno, izgubili i šansu za zapošljavanje još većeg broja radnika kako je bilo planirano. Ovdje poslovni partneri ne žele čekati, sve mora ići jako brzo i kao po loju, vrijeme je novac, termini su svetinja i niko ne želi čekati ni par dana, a kamoli par mjeseci. Ako jednom izgubite povjerenje, teško ga povratite, jer postoje druge firme koje jedva čekaju na to. Konkurencija je ogromna, samo kvaliteta i odgovornost vas mogu održati“, rekao je Kasipović.

 

On dodaje da su sa radnicima koje su zaposlili imali sreće, a na preporuku prijatelja i poznanika, došli su do odgovornih i stručnih saradnika.

 

Što se tiče poslovanja na relaciji BiH i Njemačka, Kasipović kaže da to nije teško organizovati ukoliko uz sebe imate dobar tim ljudi u koji imate potpuno povjerenje.
„Dobro je kada možete  da se oslonite na zaposlene. Smatram da to mora da bude obostrani interes. Naravno, teže je nego kad imate firmu u mjestu gdje i prebivate, ali je olakšanje da uz sebe imate porodicu koja vas u svemu podržava i pomaže“, kaže Tomislav.

 

RAD U NJEMAČKOJ I BIH

 

Tomislava smo pitali da uporedi rad u BiH i Njemačkoj, na što on kaže da što se tiče korištenja interneta i informativnog digitalizovanja u poslovne svrhe, BiH još uvijek kaska za Zapadnim svijetom, dok je u Njemačkoj taj virtuelni svijet postao dio normalnog života bez kojeg je nemoguće raditi i živjeti.

 

„Živimo u vrijeme globalnog predstavljanja svega i  svačega, na internetu postoji i djeluje čitav jedan paralelan svijet. Ko nije u njemu zastarjeva i lagano nestaje. Ovdje se posluje preko interneta, preko web stranica se biraju i zakazuju termini kod doktora, u restoranima, hotelima. Tu se daju ocjene istima i na osnovu toga se bira kome se daje povjerenje, gdje se ide i slično. To je ono što mi još trebamo naučiti i razviti. Informatička komunikacija je moderna pismenost. U današnje moderno vrijeme imati web stranicu nije prestiž ni luksuz, već nezaobilazna potreba svake firme, obrta, djelatnosti, usluge ili proizvoda“, objašnjava naš sagovornik.

 

Tomislav dodaje da će preko 80% ljudi koji traže određenu uslugu ili proizvod prije svega potražiti to na internetu, te na temelju ukupnog dojma ostvariti i kontakt s ponuđačem. On objašnjava da web prezentacija firme i njezin dizajn mnogo govori o vama. Kaže da je osim dizajna web stranice, potrebno tu istu stranicu kvalitetno izraditi te optimizovati za pretraživače, pojednostaviti kretanje kroz web stranicu, te omogućiti korisniku da na jednostavan način dođe do traženih informacija.

 

 

Kada je u pitanju poslovanje u BiH, naš sagovornik kaže da prije svega treba dovesti kapital u zemlju, zainteresovati ljude da dođu ovdje i otvore firme, privući ih i motivisati zašto baš ovdje da ulože svoj kapital, a to se postiže prvo kroz brz i nekomplikovan proces registracije.

 

„Pored toga treba im olakšati start i razvoj kroz razne poreske olakšice ili oslobađanje od istog prvih godina, pod uslovom da firme zaposle sto više ljudi, kao što se to na Zapadu radi. Konkurentna cijena radne snage, plus konkurentne stope poreza, pogotovo na dobit, to je ono što privlači investitore. Time raste  broj zaposlenih, veći je priliv i obrt gotovine na tržištu.  Raduje nas činjenica da se ljudi i kod nas jako digitalno osvješćuju, pogotovo da se puno mladih ljudi već edukuje u toj oblasti, što je po meni jedan od važnih uslova za olakšavanje i poboljšavanje poslovanja“, ističe Kasipović.

 

Za kraj smo Tomislava pitali za planove za naredni period, a on kaže da rade polako i da su usmjereni prvenstveno na podizanje kvaliteta, zatim žele sve novine u ovoj oblasti koje postoje ili se jave u zapadnim zemljama dovsti u BiH, nakon toga nadaju se povećanju kapaciteta i proširivanju firme.

 

 

Preuzeto sa: 6yka.com